Koncertna sezona Zadar podijeljena je u dvije glavne programske sheme koje obuhvaćaju različite cikluse:
- Jer glazba oplemenjuje!
- Jer glazba pokreće!
…jer glazba oplemenjuje!
Programska shema …jer glazba oplemenjuje! odnosi se na koncerte klasične glazbe te obuhvaća tri ciklusa – Pretplatničke koncerte, Ciklus Zadarskog komornog orkestra i Ciklus Bersa.
Pretplatnički koncerti
Ciklus pretplatničkih koncerata u svakoj koncertnoj sezoni ugošćuje glazbenike, ansamble, orkestre i soliste najviše umjetničke razine. U ciklusu su gostovali, među ostalima: Ivo Pogorelić, Andreas Scholl, Edin Karamazov, Markus Stockhausen, Miroslav Tadić, braća Teofilović, Lovro Pogorelić, Martina Filjak, Zoran Dukić, Petrit Çeku, Vladimir Krpan, Benjamin Bagby, Zagrebačka filharmonija, Zagrebački solisti, Simfonijski i Jazz orkestar HRT-a, Zbor HRT-a, Cubismo, LADO, Zagrebački gitaristički kvartet, Zagrebački gitarski trio, udaraljkaški ansambli SUDAR, STOP, KLANG i brojni drugi.
Pri odabiru koncerata vodi se računa o zastupljenosti temeljnog klasičnog glazbenog repertoara, ali i otvorenosti prema široj publici, te raznolikosti – da se obuhvate solistički recitali, vokalne, komorne i orkestralne izvedbe.
Ciklus Bersa
Ciklus je nazvan po jednom od najvažnijih skladatelja koji su djelovali u Zadru, Blagoju Bersi, čije ime nosi zadarska Glazbena škola. Obuhvaća četiri koncerta u suradnji s zadarskom Glazbenom školom Blagoje Bersa, kako bi se profesorima i učenicima Škole omogućilo predstavljanje široj publici i potaklo na nove projekte i suradnje iz čega je iznikla i Bersijada, koja Bersinu glazbu promovira na svim razinama – od učenika i profesora do profesionalnih glazbenika. Bersijada 2016. održana je u sklopu pretplate, a izvođači su bili članovi Zagrebačkog gitarističkog kvarteta koji su na narudžbu Koncertnog ureda Zadar načinili obrade Bersinih klavirskih djela za četiri gitare. Taj je projekt uspješno predstavljen i u inozemstvu: 2018. godine, uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova održani su koncerti Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta u Irskoj (Dublin, Galway) te Beču, gdje se ansamblu pridružio zadarski glumac Duško Modrinić koji je čitao ulomke Bersina dnevnika. Ovim je gostovanjima Koncertni ured Zadar prezentirao vrhunski zadarski kulturni proizvod.
Ciklus Zadarskog komornog orkestra
Zadarski komorni orkestar djeluje od 1961. godine i jedan je od najreprezentativnijih hrvatskih komornih ansambala. Danas ga vodi maestro Ivan Repušić, zadarski dirigent s izuzetno aktivnom međunarodnom karijerom. U svojem je razvoju Orkestar prošao težak put. Osnivač Pavle Dešpalj te umjetnički voditelji Petar Vrbančić, Dragan Novak i maestro Ivan Repušić, neumornim trudom i radom realizirali su već u začetku jasno postavljen cilj: Zadru i Zadranima omogućiti koncerte i radost muziciranja u svojem gradu. Do danas je Zadarski komorni orkestar održao više od 150 koncerata pod ravnanjem Pavla Dešpalja, Igora Kuljerića, Petra Vrbančića, Valtera Dešpalja, Maje Dešpalj-Begović, Antuna Doličkog, Branke Višić Karavida, Tetsujia Honne, Ede Mičića, Berislava Šipuša, Tomislava Fačinija, Chikare Iwamure, Tončija Bilića i drugih. Kao solisti, uz zadarske gudače, nastupili su Radovan Vlatković, Giorgio Surjan, Boštjan Lipovšek, Marin Maras, Evelin Novak, Martina Filjak, Prerad Detiček, Ljiljana Molnar-Talajić, Pavica Gvozdić, Valentina Fijačko, Petrit Çeku, Srđan Bulat, Željko Milić, Vedran Kocelj, kao i brojni Zadrani: Gordana Zubović Pavić, Jurica Šoša, Mario Šoša, Lucija Brnadić, Ankica Šoša Graziani, Boris Martinović i drugi. Orkestar je gostovao u Austriji, Francuskoj, Španjolskoj i na hrvatskim glazbenim festivalima. Repertoar koji njeguje obuhvaća djela od baroka, klasicizma i romantizma do suvremene glazbe. Orkestar je osobito sklon izvedbama djela hrvatskih skladatelja, a na repertoar redovito uvrštava i naručena djela suvremenih domaćih autora. Koncertni majstor Zadarskog komornog orkestra je mladi i priznati hrvatski violinist Marco Graziani koji vodi Soliste i Gudački kvartet, manje skupine proizašle iz istog glazbenog tijela. U Koncertnoj sezoni Orkestar održava četiri do šest koncerata. Koncertni ured Zadar za njih radi produkciju i medijsku djelatnost, a proračun ZKO je odvojen od Ureda.
…jer glazba pokreće!
Ovaj program nastao je 2017. godine i vezan je za prostor Kneževe palače (Koncertna dvorana braće Bersa, Multimedijalna dvorana), s ciljem da se prostor kojeg smo dobili na korištenje oplemeni novim sadržajima i novom publikom. Ciklus Mladi u Kneževoj obuhvaća radionice, slušaonice, koncerte mladih glazbenika i koncerte specifično namijenjene mladim uzrastima. Ciklus Klub u Kneževoj namijenjen je ljubiteljima suvremene glazbe (jazz, world, fusion…) za čije se potrebe dvorana transformira u klupski prostor, a Ples u Kneževoj svim ljubiteljima klasičnih plesova (uz živu glazbu ili puštanu glazbu). Ovaj program nam je donio brojnu i izuzetno šaroliku publiku u Kneževu palaču. Ta nova publika polako postaje i publika naših klasičnih ciklusa.
U Klubu u Kneževoj su gostovali su: Matija Dedić, Miron Hauser, Chui, Mangroove, Gadjo Manouche, Joe i Lela Kaplowitz, Lana Janjanin, Mary May i drugi. U ciklusu Mladi u Kneževoj organizirana je radionica dobrog zvuka, koncerti mladih glazbenika i mladih ansambala. U sklopu ciklusa Ples u Kneževoj redovno se pleše argentinski tango.
Kneževa unplugged novi je projekt Koncertnog ureda Zadar, koji je dobio podršku Ministarstva kulture na natječaju Razvoj publike u kulturi 2019. Ciljevi projekta su afirmacija mladih glazbenika i vizualnih umjetnika te razvoj publike, a sve kroz format natjecateljskog tipa ali s naglaskom na kreativnost izričaja.
Projekt ima za cilj doprinijeti afirmaciji mladih glazbenika, a ujedno i njih i njihovu ciljanu publiku - mlade različitih supkultura - privući u prostor Kneževe palače i učiniti da se u njemu osjećaju dobrodošlima. Također, glazbenike se uvodi u inovativnu komunikaciju s glazbenom baštinom, na način da im se, pored slobodnog programa, zada i motiv iz klasične glazbe. Uvođenjem suradnje s mladim vizualnim umjetnicima naglašava se multidisciplinarna strana projekta – a sve navedeno u konačnici stvara nove protagoniste kulturnih zbivanja i njihovu novu publiku.